Usvojen prijedlog novog tarfinog sustava za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije
Autor/izvor: Leo Jerkić / www.obnovljivi.com / www.tportal.hr
Datum objave: 31.05.2012.
Vlada je danas usvojila prijedlog novog tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koji bi trebao potaknuti ubrzano ulaganje u takav način proizvodnje struje. Tarife su se poboljšale za vjetroelektrane, biomasu i male hidroelektrane, dok je ostala ista za geotermalne elektrane i solarne elektrane.
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić podsjetio je na obvezu Hrvatske da do 2020. godine 20 posto energije mora biti iz obnovljivih izvora, što znači da u tu svrhu mora investirati ukupno oko 2,5 milijarde eura, odnosno oko 300 milijuna eura godišnje. Dosad je na tome učinjeno vrlo malo, primjerice u solarnu energiju je u sedam godina uloženo samo milijun eura, a kao glavni razlog Čačić navodi to što su dosadašnji tarifni pravilnici bili vrlo poticajni za investitore, ali se nisu izdavale dozvole niti su se gradili objekti.
BNovi tarifni sustav usklađen je s europskim zemljama, tako da je prosječna austrijska poticajna tarifa na donjoj granici hrvatske poticajne tarife. Osim toga, uvedena je lokalna poticajna tarifa od 15 posto za korištenje domaćih gospodarskih resursa, jer sada imamo nekoliko elektrana na obnovljive izvore u kojima ni kamen temeljac nije iz Hrvatske, istaknuo je Čačić dodavši kako je taj poticaj usklađen s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i europskim standardima.
Podsjetio je da se za ulaganja u male solarne elektrane jako skraćuje procedura, dovoljno je poslati zahtjev i u roku dva mjeseca mogu se na krov instalirati solarni paneli od 10 do 30 kilovata.
Time se potiču građani da koriste obnovljive izvore energije i tako ulažu u svoju budućnost, dodaje Čačić koji očekuje da će se prvi efekti ubrzanog ulaganja vidjeti relativno brzo.
Što se tiče solara za njega su ostale niske tarifne stavke čime će praktički isplativi ostati jedino sustavi gdje ima više sunčanih sati godišnje. To se naravno odnosi samo na sustave do 10 kW, i dijelom za sustave od 10 do 30 kW. Puno teže za sustave do 300kW, a za sve iznad toga ovaj tarifni sustav praktički najavljuje da takvi projekti nisu poželjni. Za najveće sustave preko 1 MW instalirane snage kao otkupna cijena navedena je PPC, odnosno prosječna proizvodna cijena električne energije čime se jasno daje do znanja da su takvi sustavi u potpunosti nepoželjni. Istovremeno je donešena nova kvota za fotonaponske sustave, koja za ovu godinu iznosi 10MW za integrirane sustave, a 5MW za sustave na tlu. Tako je solarno tržište velikih fotonaponskih sustava praktički sahranjeno i prije nego se počelo razvijati, a na tržištu malih i integriranih sustava je stvoren veliki negativni poremećaj prije nego što su se pojednostavile procedure za ishođenje dozvola za instalaciju istih.
Male hidroelektrane bi uz ovakvu cijenu koja je povećana sada mogle dobiti veću šansu za razvoj, ali je upitna mogućnost dobivanja svih potrebnih dozvola za takve sustave, pošto je sama procedura prilično komplicirana, što dokazuje i činjenica da nijedna nije sagrađena već duže vrijeme.
Elektrane na biomasu i bioplin ipak izgleda neće biti toliko pogođene kao što bi bilo sa prvim prijedlogom cijena, te bi mogle imati svijetlu budućnost. Za geotermalne elektrane vrijedi isto što je napisano i za prvotni prijedlog, a to je da su doživjele pad na 1,2kn/kWh, što možda neće zaustaviti one projekte koji imaju najtoplije geotermalne izvore u državi, ali će sigurno stvoriti mnoge probleme potencijalnim projektima na svim drugim lokacijama.
Od ostalih bitnih promjena u tarifnom sustavu vraćena je stavka da se svake godine revidira cijena električne energije prema indeksu inflacije u prethodnoj kalendarskoj godini koji objavljuje Državni zavod za statistiku.
Ovdje možete pročitati puni nacrt prijedloga tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz OIE
